Zapisi sa mojih railfanovskih putovanja

Za neupućene, railfan je međunarodno korišteni naziv za ljubitelja željeznice. Ja spadam među tu osebujnu vrstu ljudskih bića od malih nogu i družim se i danas s ljudima sličnih afiniteta. Često idem na putovanja vlakom, većinom u društvu no ponekad i sâm. Pri tome se ne ograničavam samo na prugu i vlakove nego nastojim saznati i zabilježiti i ponešto o široj lokaciji u kojoj sam se zatekao. U zadnjih petnaestak godina obišao sam desetke željezničkih lokacija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji (Vojvodina) i Bosni i Hercegovini, a ponešto i u Austriji i Italiji.
Zadnje railfanovsko putovanje imao sam u ožujku/martu ove godine pa s njim počinjem seriju svojih željezničkih putopisa, a za tjedan dana spremam s mojim dečkima novu turu.
Cijenio bih da mi nitko ne upada u sadržaj dok ne završim priču.

''Pehot na drugem tiru, premakni se s proge'' - Brestanica 9. ožujka 2023.

Na mogući upit ''koji te vrag nosi tamo?'' preventivni odgovor glasi: ma gdje bio uvijek ću naći i prenijeti nešto zanimljivo za sebe, vjerojatno i za neke druge. A Brestanica nudi podosta toga za pokazati i opisati. Stoga krenimo na put.

Nakon prepješačenih cca 3 km od kuće i preko bivše granice (hvala EU i Schengenu) evo me na polaznom kolodvoru:

[You must be registered and logged in to see this link.]

U Dobovi ''Đurica'' odmara na jutarnjem suncu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Neki grafiteri su očito intimno ugroženi (nadam se da ne kršim pravila foruma   ):

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Stigao je Stadler iz Ljubljane i vratiti će se kao LPV 2256. Njime ću do Brestanice:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Prvi put se vozim na gornjem katu vlaka i osjećam se kao u avionu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nakon 16 minuta vožnje stižem na odredište:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Upravo na vrijeme da uhvatim Siemens Desiroa na vlaku iz Ljubljane za Dobovu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nekoliko sličica sa kolodvora Brestanica:

[You must be registered and logged in to see this link.]

U jednom trenutku čuo se razglas: ''Pehot na drugem tiru, premakni se s proge''. Bilo mi je odmah jasno da se naredba odnosi na moju malenkost. Ipak sam produžio još nekoliko minuta da uhvatim bar poneki dodatni motiv:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nisam se htio bosti s rogatim i krenuo sam natrag cestom koja prolazi neposredno uz prugu. Šteta, bilo je još toga za registrirati, ali to su već railfanovski detalji. Putem sam naišao na ovaj tunel. Nekada je kroz njega prolazila uskotračna pruga iz rudnika ugljena Senovo do kolodvora Brestanica:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ovdje me uz cestu dočekao prometnik i sasuo paljbu na mene. Nakon nekoliko uvodnih rečenica koje nisam baš sasvim razumio pitao me jesam li željezničar. Odgovorio sam da sam ljubitelj željeznice na što je on nastavio sa svojim glasnim prijekorima. Inače dosta dobro razumijem slovenski ali sam ukapirao jedino da mu je ton za oktavu viši od normalnog i da se opasno približio granici tolerancije. Već mi je bilo na vrh jezika da mu odbrusim ''najprije nauči odgovoriti na dobar dan pa onda dijeli lekcije'', jer mi pri dolasku nije otpozdravio iako je gledao u mene sa metra razmaka, ali sam odustao. Nisam tip koji vidi korist u svađi, a uz to sam na tuđem terenu. Na kraju sam razumio samo zabranu da isto ponovim. - Nigdar več! - zaprijetio je. Dečec, ajde oladi ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Osim željeznice zanimaju me i drugi lokalni sadržaji pa sam se uputio u šetnju kroz naselje. Brestanica, do 1952. Rajhenburg, je naselje ispod planine Bohor u Posavskoj regiji, općina Krško, s 920 stanovnika (2020.). Naselje i okolica spadaju među najstarije u slovenskim krajevima. Pronađeni su arheološki nalazi iz prapovijesti, a uz naselje je prolazila rimska cesta Neviodunum - Celeia koja je kod Brestanice prelazila Savu. Još i danas su vidljivi ostaci nekadašnjeg rimskog mosta. Prvi pisani spomen naselja datira iz 838. godine kada ga je grofu Salachonu darovao slavenski knez Pribina, a ime grada Rajhenburg pojavljuje se prvi put u zapisima iz 895. godine. Naselje pod gradom dobilo je 1322., zajedno sa Sevnicom, dobilo prava trgovišta čime je postalo obrtno-trgovačko središte šireg područja pod Bohorom. U Drugom svjetskom ratu Nijemcu su svibnja 1941. u Rajhenburgu uredili koncentracioni logor za preseljenje stanovništva, iz kojega je u progonstvo otišlo 45.000 Slovenaca.

Brestanica, snimka iz satelita:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Uz Brestanicu se vezana i neka istaknuta imena, od kojih su najpoznatiji protestant, književnik i pedagog Adam Bohorič (1524.-1598.) i glumica Olga Kacjan (1952.).

Adam Bohorič:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Olga Kacjan:

[You must be registered and logged in to see this link.]

U maloj Brestanici ima puno znamenitosti, a jedna od njih je Spodnji grad Turn na ušću rječice Brestanice u Savu koji je sastavni dio gradskog kompleksa Rajhenburga. Pretpostavlja se da je izgrađen u XII. ili XIII. stoljeću, a prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1346. godine. Vjeruje se da su ga izgradili vitezovi Rajhenburški. Zovu ga i Flisov grad po jednom od posljednjh vlasnika. Kao vlasnici spominju se Viljem Brestaniški, Hans iz Gradenegga, vitez Rajnpreht, obitelj Langenmantl, obitelj Attems, obitelj Globočnik, Janez Flis i Srečko Lenart. Poslije Drugog svjetskog rata koristi se za stanovanje. Objekt je klasificiran kao spomenik lokalnog značaja.
Uz Spodnji grad Turn vezana je i legenda o dvojici posvađane braće, vitezova Rajhenburških. Jedan je imao u vlasti gornji grad, drugi donji, a oba su bila međusobno spojena podzemnim tunelom. Obojica braće su istodobno ustrijelila jedan drugoga i tako su nestali zadnji potomci obitelji Rajhenburških.

Spodnji grad Turn:

[You must be registered and logged in to see this link.]

No glavna atrakcija Brestanice je dvorac (grad) Rajhenburg. Nisam nažalost imao vremena popeti se do njega, a svakako ga vrijedi posjetiti:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Grad Rajhenburg se prvi put spominje u ispravi od 29. rujna 895. godine i smatra se najstarijim gradom u Sloveniji. Izgrađen je na brijegu nadmorske visine 241 m. Porušen je prilikom upada Mađara u Posavinu, a obnovio ga je 1126. salzburški nadbiskup Konrad I. Spominje se 1309. pod imenom Reichenburch. Između 1141.i 1570. godine bio je u vlasništvu obitelji Reichenburški, a zatim obitelji Welzer. U vrijeme Hrvatsko-slovenske seljačke bune 1573. grad je pošteđen razaranja i pljačke jer su vlasnici darovali seljačkoj vojsci živežne namirnice. Od 1579. vlasnik je bio barun Volkart Eghk, a nakon njega Alexander Paradaiser, plemić Franz Gall Gallenstein, barun Vid-Jakob Moscon, barun Leopold Curti, Karl Reising, grof Hanibal Heister, grofovi Attemsi i još pet nepoznatih vlasnika. Godine 1884. grad i posjed kupio je redovnik iz Lyona Gabriel Giraud i prepustio ga na upravljanje francuskim trapistima, koji su grad pretvorili u Samostan Marijinega odrešenja. Bio je to jedan od samo tri samostana trapista u međuratnoj kraljevini Jugoslaviji, uz onaj u Banja Luci i u Zemuniku kod Zadra. Samostan je djelovao do Drugog svjetskog rata kada su ga zaposjeli Nijemci i pretvorili ga u koncentracioni logor i ženski vojni zatvor. Danas je grad obnovljen i pretvoren u muzejski prostor, a za posjetitelje je otvoren 2012. godine. Osim muzejskih izložaka nudi suvenirnicu, prodavaonicu čokolade i restoran, kao i najam prostora. Ima status spomenika kulture od državnog značaja

Salzburški nadbiskup Konrad I:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Grad Rajhenburg, Georg Matthäus Vischer, Topographia Ducatus Stiriae, Graz 1681:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Samostan trapista u Rajhenburgu, fotografija iz 1927. godine:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Brestanica je naselje uz Savu i tu je rijeka premošćena:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Dvije fotografije sa mosta. Sava liči na jezero jer se u Brestanici nalazi jedna od hidroelektrana:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Krećem u šetnju kroz naselje koje se razvuklo duž rječice Brestanice:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nekadašnja župna crkva sveteg Petra in Pavla izgrađena je na temeljima romaničke crkve iz XII. ili XIII. stoljeća, a današnji konačni oblik je dobila 1896. godine. Ima status spomenika kulture lokalnog značaja:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Župna crkva župe Brestanica, bazilika Lurške Matere Božje, izgrađena je od 1908. do 1914. godine u neoromaničkom slogu. Najveći je sakralni objekt u Posavju i jedan od najvećih u Sloveniji:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Crkva sveteg Boštjana potječe još iz XIII. stoljeća, a današnji izgled dobila je 1792. godine:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Još tri foto-zapisa iz Brestanice:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Došlo je vrijeme da se vratim na kolodvor. Uhvatio sam ''katnjaka'' iz Dobove za Ljubljanu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kako se bližilo vrijeme polaska mog vlaka za povratak u Dobovu prebacio sam se na južni peron. Opet mi se javio onaj hemeroid s crvenom kapom i doviknuo ''kam greste?''. Valjda je siromah već dobio komplekse od moje pojave i bojao se da opet ne napravim neku subverziju. Odgovorio sam ''u Dobovu'' i to ga je očito zadovoljilo. Time je naše druženje okončano na obostrano zadovoljstvo.

I eto me opet u Dobovi:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Sve u svemu ugodno proveden penzionerski dan i za zdravlje korisnih propješačenih cca 12 km. Pozdrav drugarima od vašeg željezničkog putopisca.

Velenje i Celje 21. lipnja/juna 2023.

U srijedu 21. juna okupila se ekipa ljubitelja željeznice u sastavu Darko, Vjekoslav, Zvonimir i moja malenkost, a u Zidanom Mostu pridružio nam se i Štefan iz Ljubljane. Cilj putovanja bilo je Velenje, u kojem mi iz hrvatskog dijela ekipe još nismo bili. Prevalili smo dva puta po 112 km i promijenili šest vlakova uz četiri presjedanja. Srećom je vozni red kod naših zapadnih susjeda tako dobro složen da se čekanje kod presjedanja mjeri u minutama, a u slučaju kašnjenja vlak pričeka da putnici presjednu.

Putovanje je započelo u Dobovi do koje nas je Darko dovezao automobilom. Elektromotorna garnitura je proizvod tvrtke Stadler i Slovenske železnice njima masovno obnavljaju vozni park:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Presjedanje u Zidanom Mostu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Trebati će nam sreća jer nas očekuje preko 30°C:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U Celju smo imali još jedno presjedanje i nakon udobne vožnje još jednim novim i klimatiziranim Stadlerom evo nas na odredištu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Velenje je krajnji kolodvor na pruzi broj 31 Celje - Velenje, na kilometarskom položaju 37,5. Pruga je izgrađena 1891. godine, a 1899. je produljena do Dravograda. Dionica Velenje - Dravograd ukinuta je za promet 1968. godine.

Kolodvor Velenje oko 1900. godine, Arhiv Koroškega pokrajinskega muzeja:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Putnički vlak kod tunela Huda Luknja na dionici Velenje - Dravograd, 1925. godina:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Odmah se krenulo u akciju:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kolodvor i oko njega:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Stadler se vraća u Celje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

''Đurica'' SŽ 643-025 kod skladišta za limove tvornice Gorenje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na kolodvoru je jedan usamljeni vagon:

[You must be registered and logged in to see this image.]

To je službeni vagon sabirno-manipulativnog vlaka, tzv. nabiralnika:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Moji suputnici Zvonimir, Vjekoslav, Darko i Štefan:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Skretnica na kraju kolodvora:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pruga tu završava jer je nastavak prema Dravogradu presječen stambenim naseljem:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Po trasi napuštene željezničke pruge izgrađena je biciklistička staza (kolesarska pot) duljine 24 km od Gornjeg Doliča do Otiškog Vrha, nazvana ''Štrekna''. Ove godine biti će dovršena i dionica od Velenja do Gornjeg Doliča. O stazi govore slike preuzete sa web stranice strekna.si.

Jedan od tunela u Gornjem Doliču:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Most u Slovenjgradecu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nažalost nije bilo vremena da odemo vidjeti trasu biciklističke staze prema Dravogradu, kako je predložio zokika, jer bi nam trebalo oko sat vremena. Toliko nismo imali na raspolaganju. Nadam se da moj prvi posjet Velenju nije i posljednji pa možda navratim i do ostataka željezničke pruge Velenje - Dravograd. Sjećam se da smo otac i ja negdje 1966. ili 1967. prošli kroz Slovenjgradec automobilom, da je pruga bila aktivna i negdje smo vidjeli vlak, ali ne pamtim ni odakle smo došli ni kamo smo išli.

Vratimo se u sadašnjost. S obzirom na vrućinu morali smo se rehidrirati, a tu nam se pridružio i Marko koji živi u jednom selu u okolici Velenja:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Slijedi nam obilazak grada pa nekoliko riječi o njemu. Velenje je grad u Savinjskoj regiji u povijesnoj pokrajini Štajerska i s 25.396 stanovnika (2022.) šesti je grad po veličini u Republici Sloveniji. Ime grada potječe od staroslavenskog izraza ''velen'' što znači krčevina, a po nekima od njemačkog imena Wöllan, također i Wöllach. Velenje postoji preko 750 godina i u početku se razvilo ispod starog Velenjskog grada, a sve do tridesetih godina prošlog stoljeća bilo je malo provincijalno naselje (prema popisu iz 1931. godine imalo je 648 stanovnika). Razvoj naselja počeo je otvaranjem rudnika lignita, a naglu ekspanziju Velenje je započelo poslije Drugog svjetskog rata kada poprima obrise i dimenzije modernog industrijskog grada. Datum 20. septembra 1959., kada je svečano otvoren novi središnji gradski trg, slavi se kao Dan grada.
Danas je Velenje poznato prije svega po rudniku ugljena (Premogovnik Velenje) i tvornici Gorenje. U gradu između ostalog djeluju Šolski center Velenje z gimnazijo, Visoka šola za varstvo okolja i odjel Fakultete za energetiko v Krškem. U blizini Velenja je Termoelektrarna Šoštanj, najveća elektrana u Sloveniji s instaliranom snagom od 1.029 mW.

Velenje 1928. godine:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nakon osvježenja krenuli smo u obilazak Velenja, a vozio nas je Marko svojim automobilom u dvije grupe. U prvoj smo bili Zvonimir i ja, a prvo odredište bilo je ono zdanje gore:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Velenjski grad je jedan od najbolje očuvanih starih gradova u Sloveniji. Prvi put se spominje u pisanim izvorima 1270. godine, a današnji izgled je dobio u XVI. stoljeću. Prvi vlasnici bili su iz obitelji Kunšperški i njihovi nasljednici grofovi Ptujski. Od XIV. stoljeća grad je često mijenjao vlasnike od kojih su najpoznatiji obitelji Wagen-Liechtenberški, Sauer, Fontaine dHarnoncourt-Unverzagt i Adamovich, a posljednja je bila plemićka obitelj Coronini-Cronberg. Poslije Drugog svjetskog rata u gradu su bili rudarski stanovi, a od 1957. godine u njemu je smješten muzej.

Velenjski grad, Georg Matthäus Vischer, Topographia Ducatus Stiriae, Graz 1681:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nekoliko fotografija iz Velenjskog grada:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sa grada se pruža lijep pogled na Velenje i okolicu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Spuštamo se natrag u grad gdje ćemo najprije obići središnji gradski trg koji je rezerviran samo za pješake:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U ovoj zgradi je sjedište gradske uprave:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dom kulture s gradskom knjižnicom:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Fontana:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Spomenik rudaru:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Skulptura Mati z otrokom, rad kipara Stojana Batiča:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kroz Velenje protječe rijeka koja se zove Paka, lijeva pritoka Savinje duga 40 km. Izvire na jugozapadnom dijelu planine Pohorje, pod vrhom Volovice, a utječe u Savinju kod Rečice ob Paki:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Velenje je relativno mali grad, ali ima izvrsno organiziran javni gradski prijevoz. Autobusi ''Lokalc'' voze na pet linija koje nisu označene brojevima nego bojama - rumena (žuta), rdeča (crvena), modra (plava), zelena i oranžna (narančasta), a subotom popodne vozi i posebna linija za groblje Podkraj. Učestalost polazaka kreće se od svakih petnaest minuta do osam puta u danu, ovisno o liniji, dobu dana i danima u tjednu. Gradski prijevoz je od 2008. godine besplatan.

Jedan gradski autobus uhvaćen u prolazu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Marko je bivši rudar i poznaje rudnik Velenje i termoelektranu Šoštanj kao svoj džep. Najprije nam je pokazao objekt prve termoelektrane u Velenju koja odavno ne radi:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tu je i Muzej rudarstva u koji se ne može ući bez ulaznice pa sam ovo snimio kroz žicu. Onaj golemi stroj u pozadini izvukao je u svom radnom vijeku iz rudnika, prema Markovim riječima, čak 85 milijuna tona ugljena:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedan od blokova Termoelektrane Šoštanj:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Uz željezničku prugu vide se goleme zalihe ugljena. Zbog smanjenog kapaciteta rudnika Velenje za TE Šoštanj uvezena je velika količina ugljena iz Indonezije, a stiže morskim putem do Kopra i dalje željeznicom do odredišta. Svakodnevno dolaze po dva teretna vlaka s po 17 vagona punih ugljena:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Došlo je vrijeme za povratak na kolodvor Velenje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Stadler na jednom od brojnih vlakova za Celje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

I ''Đurica'' je s teretnjakom spreman za polazak:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Odlučio sam ne čekati ostale iz društva koji su se razišli, tko u vožnju s Markom tko na ručak, sastati ćemo se opet u Celju. Ukrcao sam se u ovaj stari ali modernizirani Fiat. Grafitarji su ga propisno udesili:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Slijedi nekoliko fotografija iz vožnje u Celje. Putem smo imali tri križanja, a prvo je bilo u kolodvoru Šoštanj:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Šmartno ob Paki i drugo križanje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Žalec i treće križanje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Čekanje na ulaznom signalu kolodvora Celje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nakon kraćeg čekanja ulazimo u Celje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Celje je međukolodvor na magistralnoj pruzi broj 30 Zidani Most - Maribor - Šentilj - državna granica, a ujedno i odvojni kolodvor za regionalnu prugu broj 31 Celje - Velenje. Jedan je od najstarijih željezničkih kolodvora u Sloveniji. Otvoren je 1846. godine na pruzi Beč - Trst, prvoj na području Slovenije i bivše Jugoslavije. Ujedno je jedan od najvećih kolodvora na pruzi i ukupna duljina mu iznosi 3.134 m. Sastoji se od putničkog dijela s 13 kolosijeka i teretnog dijela s 10 kolosijeka.

Kolodvor Celje 1848. godine, umjetnički prikaz:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nekoliko jučerašnjih fotografija kolodvora Celje. Glavna zgrada pokazuje eleganciju nekadašnje K.u.K. arhitekture:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na drugom kolosijeku brunda ''Regan'' SŽ 664-113:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vrućina je bila prevelika da bih i pomišljao na temeljiti obilazak kolodvora, ali staricu JŽ 25-002 ne propuštam:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pomalo postaje nalik onim ostacima ostataka parnjača na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu, u kojima ima više vegetacije nego željeza:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Uz parnjaču su i drugi relikti željezničke prošlosti:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Po običaju dodajem nekoliko riječi i o gradu. Celje je grad na rijeci Savinji sa 37.787 stanovnika (2016.), četvrti po veličini u Republici Sloveniji i važan industrijski centar. Ovo mjesto je bilo naseljeno još u pravovijesno doba, a u vrijeme Rimljana postojalo je naselje Celeia. Početkom V. stoljeća osvojili su ga Alarik i Atila, a do 546. godine bilo je pod vlašću Langobarda. U drugoj polovici VI. stoljeća zauzeli su ga Slaveni i ušlo je u sastav Karantanije. Zatim je Celje palo pod Franke i postalo krunski posjed. Pod imenom Celjski Grad prvi put se spominje 1122. godine kao središte Savinjske marke (pokrajine). Od 1018. bilo je u vlasti koruških vojvoda Vovberških, od kojih ga je naslijedila plemićka obitelj iz Žovneka koja je 1341. ponijela naslov grofova Celjskih. Ova grofovska obitelj je proširila svoj politički utjecaj daleko izvan slovenske zemlje. Celje je 1451. godine dobilo gradski statut i grad je utvrđen. Nestankom grofova Celjskih 1456. godine naslijedili su ga Habsburgovci, a grofovija je postala dio Štajerske. Između 1469. i 1529. pet puta su do Celja prodrle Osmanlije. Od 1815. gradom upravlja gradski magistrat, a 1867. je uspostavljena gradska autonomija.

Celjski grad, bakrorez Georga Matthäusa Vischera, Graz 1681. godine:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Uputio sam se u kratku šetnju središtem grada. Bilo je previše vruće, a premalo vremena, za dulju šetnju. Ovo je Celjski dom, izgrađen 1905.-1907. godine po projektu bečkog arhitekta Petera Paula Branga:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Spomenik Almi Karlin (1889.-1950.), književnici, putopiscu, kolekcionarki i poliglotkinji rođenoj i preminuloj u Celju:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nekoliko gradskih vizura:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gore danas, nažalost, ne mogu stići:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedan od najbolje očuvanih srednjevjekovnih burgova u Sloveniji je Celjski grad. Prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1332. godine kao purch Cylie, a kasnije je spominjan kao vest Cili, castrum Cilie i gsloss Obercili. Povijest mu je usko vezana uz obitelj grofova Celjskih, koja je gradom gospodarila još od 1322. godine. Fridrik I. Žovneški povezao se s Habsburgovcima i od njih dobio naslov državnog grofa. Ulrik I. proširio je obiteljske posjede ženidbom za groficu Adelhajdu Ortenburg, a njegov brat Herman I. ženidbom za Katarinu, kćerku bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Njih dvojica sudjelovali su 1345. godine u borbi kod Zadra, kao vitezovi najamnici kralja Ludovika I. Anžuvinca. Obiteljsku moć naknadno je povećao Herman II., koji se oslonio na dinastiju Luksemburgovaca i stekao posjede u Međimurju i Hrvatskom Zagorju. Godine 1399. dobio je u posjed Cesargrad, a 1406. naslov hrvatskog bana. Daljnji uspon obitelji ostvaren je udajom Barbare Celjske (zloglasne ''Crne kraljice'' sa Medvedgrada koja Zagrepčanima nije ostala u dobrom sjećanju) za cara Sigismunda Luksemburškog.
Jačanje utjecaja obitelji Celjskih nastavljeno je i za Fridrika II. i Ulrika II., kojima je car Sigismund 1436. godine podijelio naslov državni knezovi Svetog Rimskog Carstva i time ih oslobodio podaništva Habsburgovcima. Obitelj grofova Celjskih ugasila se 1456. godine kada je Ulrik II. ubijen u beogradskoj tvrđavi od Ladislava Hunyadija.

Barbara Celjska:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sigismund Luksemburški:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ulrik II. Celjski:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Iz prošlosti sam se vratio u pakleno vruću sadašnjost, glavom i nogama na kolodvor. Najprije sam dočekao moje kompiće na vlaku iz Velenja:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zatim smo se prijateljski rastali jer sam žurio kući na jednu sasvim malu obiteljsku feštu, a oni su otišli razgledati u Celju što stignu. Dolazi moj vlak iz Maribora za Zidani Most:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U Zidanom Mostu sam se ponovo smjestio kraljevski udobno na gornji kat vlaka, razinu koju HŽPP nema:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Napuštanjem društva ostao sam bez prijevoza od Dobove do moje kuće. Put od cca 4 km, prevalio sam pješice i bez zastoja po suncu i na +34°C. Neloše za starkelju koji je tog istog dana natukao pune 74 godine.