Zanimljivosti iz raznih oblasti

Malo (dobro) se pretjeralo s tom razdaljinom. A i trajanjem voznje.

Jedna od najlepših i najpoznatijih biblioteka na svetu se nalazi u Triniti koledžu u Dablinu.

Biblioteka sadrži 200.000 starih knjiga i rukopisa.
#Irska

Švedska uvodi novi zakon, po prvi put viđen u svijetu – bake i djedovi u toj zemlji odsad mogu dobivati plaćeni roditeljski dopust za brigu o svojim unucima i do tri mjeseca u prvoj godini života djeteta. Ovako progresivan zakon uveden je nakon što je švedski parlament prije sedam mjeseci odobrio vladin prijedlog o pravu roditelja da svoju roditeljsku naknadu prenese na nekog drugog.

Dopust i naknadu mogu dobiti i umirovljenici
Novi zakon kaže da će roditeljima biti dopušteno prenijeti dio svog plaćenog roditeljskog dopusta na drugog skrbnika, uključujući i bake i djedove njihovog djeteta. Tako par može prenijeti najviše 45 dana na druge njegovatelje, dok samohrani roditelji mogu prenijeti do 90 dana, piše Women’s Agenda.

Novim se zakonom udvostručio i broj dana u kojima oba roditelja mogu uzeti dopust istovremeno. S 30 dana godišnje ta je brojka povećana na 60. Jedini uvjet jest da bake, djedovi i drugi skrbnici koji nisu roditelji budu osigurani kako bi dobili novčanu naknadu. Umirovljeni skrbnici također mogu uzeti roditeljski dopust, dok je onima koji traže posao ili studiraju to onemogućeno.

Nije prvi put da Švedska prva uvodi revolucionarne zakone. Tako je i 1974. postala prva zemlja koja je uvela plaćeni roditeljski dopust za očeve. Dotad je to pravo bilo rezervirano samo za majke. Tada su roditelji mogli uzeti šest mjeseci slobodno s posla po svakom djetetu, pri čemu je svaki roditelj mogao uzeti pola od tih dana.


Prvi po rodnoj ravnopravnosti
U početku su očevi koristili samo 0,5 posto plaćenog roditeljskog dopusta, no danas se taj postotak popeo na 30. Prema podacima OECD-a, očevi u Švedskoj koriste najveći udio državno subvencioniranog roditeljskog dopusta među svim zemljama Europske unije. Druga studija Švedske inspekcije socijalnog osiguranja objavljena prošle godine pokazala je da samo 18 posto očeva koji su imali djecu rođenu 2017. godine nije iskoristilo pravo na naknadu za roditeljski dopust.

Švedska je povijesno uvijek bila bolja od većine zemalja u svijetu kada je u pitanju ravnopravnost spolova. Godine 2022. zauzela je prvo mjesto u EU na Indeksu rodne ravnopravnosti. Od osnutka Indeksa 2006. nikad nije bila ispod petog mjesta.

Roditelji primaju plaćenu roditeljsku naknadu 480 dana, odnosno približno 16 mjeseci po djetetu. Dobivaju puni slobodan dan kada im se dijete rodi. Od tih 480 dana, naknada za 390 dana izračunava se na temelju pune plaće osobe. Preostalih 90 dana ljudi primaju fiksni iznos od 15,86 eura dnevno. Uvjeti roditeljske naknade vrijede i za roditelje koji posvoje.

To Svedjani!!!
Jos vise socijale za jos vise imigracije. I dzabalebarosa.

Vjerojatno to Šveđani i zarade. Sumnjam da bi se tako razbacivali?
Treba pitati Južnog zna li šta o tome?
On je svoju penziju pošteno zaradio!

Nema ovo veze sa penzijom.

Pera ::Nema ovo veze sa penzijom.

Baš tako Petrašine.  Sve je to dobro i fino zamišljeno ali kao i uvek, raja to zloupotrebi. I ko prvi, nego dođoši.

1- Abortus je u SAD postao legalan 1977.
Do tada je bio tretiran kao zločin.

2- Više metala se godišnje potroši za izradu zatvarača pivskih flaša nego automobila!

3- U Velikoj Britaniji potroše oko 222 miliona funti da bi sa trotoara i kolovoza očistili zalepljene žvake.

1. Ako niste znali:
- Godine 1926. na svetu je bilo samo 100 televizora

2. Godišnje više ljudi ubiju magarci nego što ih strada u avionskim nesrećama

3. Ljudi u proseku provedu oko dve nedelje svog života čekajući na semaforu🟡🟢

4. Prvi cepelin je još 1888. napravio konstruktor srpskog porekla Ognjeslav Kostović Stepanović, ali njegov cepelin nikad nije poleteo.

4. ako nije poletio, onda ga nije niti napravio.

Jastuk, jorgan, šećer, kašika, džezva, tepsija, tava, čarape, avlija, kapija, bašča, kaldrma, fildžan, jogurt, čorba, čaršaf, papuče... sve su ovo riječi turskog porijekla koje u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku opstaju u svakodnevnoj upotrebi, a neke od njih – poput čarapa i džezve su potpuno nemarkirene i nemaju sinonime u našim jezicima, ali i kulturi.
U nešem jeziku ima oko 8000 turskih riječi. Bubrega su dva u zdravom ljudskom i životinjskom tijelu, ali u ova tri jezika nemaju svog autohtog semantičkog ekvivalenta.
Turcizmi su, po definiciji, usvojenice porijeklom iz turskog jezika. Ono što je karakteristično za podneblje Balkana je da su narodi u velikoj mjeri zadržali turcizme u govoru, te ih, uprkos uticajima drugih jezika i promjenama u sopstvenim, i danas upotrebljavaju.
Imam, efendija, okuisati, ikametiti, sve su to riječi turskog porijekla. Džube, turban, ahmedija, također. Kada dolazimo nekome u kuću, prvo ulazimo kroz kapiju, što je turska riječ kapi. Zatim prolazimo kroz avliju u kojoj je kaldrma, a možda i česma. U starim kućama su bili halvati, odaje, mutvaci. Mutfak je turcizam i znači kuhinja, a kod nas napravljena mala semantička diferencijacija – tako da se ljetna kuhinja naziva mutvak.
Iz turskoga potiču mnoge riječi poput alat, čekić, satara, kubura, halka, buzdovan, zanat, barut, katran, sačma, tane, top, fitilj, baždar, sat, čamac, bunar, tambura, ergela, timar, mamuza i ular, pamuk, sandale, čizme i đon...
Također, turske su riječi torba, kopča, lepeza, marama, kaiš, sofa, divan, krevet, kutija, sanduk, tavan, odaja i kat...
Turcizmi su i riječi dadilja, dućan, tezga, kusur, pare, džep, badava, mukte, džabe,
a iz turskoga smo posudili i riječi jogurt, kajgana, kajmak, musaka, ajvar, batak, ćevapi u somunu, sarma, ćufte, čorba, đuveč, burek, pita, baklava, pekmez, šerbet, kahva, tava, tepsija, džezva, čaj, rakija i duhan.
I nazivi za cvijeće poput karanfil, zumbul, jasmin, jorgovan i kadifica... turskog su porijekla, baš kao i izrazi za voće i povrće kao što su badem, dud, nar, narandža, bazga, limun, patlidžan... I bubreg, džigerica, kičma, taban... su turcizmi.
Turcizmi su i đuvegija, bećar, mangup i čoban, ali i bedak, budala, raskalašen, rusvaj, džumbus, inat, juriš, kavga, šamar...
Argumentacija, bakar, bazditi, barem, bajrak, biser, cicija, čak, čičak, čelik, ćošak, durati, đubre, ortakluk…
Ističući kako postoji mnogo riječi koje su preuzete iz turskog, a rijetko ko zna da su tog porijekla, poput lekseme kat, koja se odomaćila u hrvatskom jeziku.
Ima jedan vic gdje se spominje kako su jednog seljaka u Šumadiji pitali 'Da li u srpskom jeziku ima turcizama', na šta im je on odgovorio čistim turcizmima:
"Ama jok bre."

Možda naš nacelnik ima komentar uvezi ovoga (njegovog kraja).

Ovo bi mogla biti zanimljiva tema. Svojevremeno sam negdje čitao da se današnji Kansas City sastoji iz dvije zasebne jezgre koje su nastale nekako pred američki građanski rat.
Meni je bilo zanimljivo to što su obje jezgre imale isti naziv, makar je jedna bila u državi Kanzas, a druga odmah "preko grane" u Misuriju.
U vrijeme dok sam skupljao (radio-amaterske) QSL kartice iz različitih county-ja, primjetio sam da radioamateri iz tog grada (a valjda i iz okolice) daju različite county oznake.
County Jackson imam potvrđen putem spomenute kartice, a county Wyandotte mi još nedostaje. Istina, zbog veličine samog grada, moguće je da se on prostire na na teritoriji još nekog county-ja, ali to nisam dodatno istraživao.
Pero, mislim da bi nam to mogao lijepo objasniti. To je, kako je Južni spomenuo, ipak iz tvog dvorišta...

KC se prostire na cetiri okruga u Mizuriju.
Osim Jacksona (najveci dio) koji si pomenuo tu su jos Clay, Platte i Cass.
Dio grada u Kansasu je Wyandotte okrug.
Podjela je i geografska (dvije drzave) i istorijska (kad su osnovani) i socijalno-politicka.
Ovo zadnje je vezano za Mizuri kao robovlasnicku drzavu dok su komsije is Kansasa imali jak abolicionisticki pokret.
Jedno od zanimljivih mjesta koje zaista vrijedi posjetiti u KC je i Nacionalni Muzej prvog svjetskog rata sa oko 350000 (trista pedeset hiljada) eksponata iz svih drzava koje su ucestvovale u sukobu.

Doktor Živago ::

Cuj manijaka, sedam minuta!

Moju bi svijecu mogla sacuvat za jos dvije posjete.

Doktor Živago ::

A jel' svijeća gorila i dok se mušterija ispričavala, ili samo dok se radi posao?
Što reče Pera, ako je samo po radnom odnosu, mogla bi nam poprilično potrajati.

Moj prijatelj ugradio svjetla na kosilicu da može kositi i po noći kad nije toliko vruće.